JavaScript seems to be disabled in your browser.

You must have JavaScript enabled in your browser to utilize the functionality of this website. Click here for instructions on enabling javascript in your browser.

Naziv „dinar” (arap. i pers. dynạr) vodi poreklo od najpoznatije rimske monete „denarijusa” (lat. denarius, množ. denarii), što označava deseticu ili desetku.

Kada je u srednjem veku došlo do formiranja nezavisnih država u Evropi, svaki vladar je svoju političku nezavisnost isticao kovanjem sopstvenog novca. Tako je dinar predstavljao jedno od najbitnijih obeležja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem veku.

Usled gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovine 19. veka u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država, od turskog i ruskog, do španskog i holadnskog. Kurs, tzv. tečenije, za ove mngoobrojne vrste novca, određivan je dva puta godišnje - u maju, na Đurđevdan, i u novembru, na Mitrovdan. Zvanična obračunska moneta, u to vreme, bila je groš, s tim da su tada postojale dve vrsta - čaršijski i poreski. Jedan poreski groš vredeo je 2 čaršijska groša i 8 para čaršijskih.

Iz ovog vremena srpske monetarne istorije, u moderno sprsko novčarstvo preuzeta je samo PARA, kao 100-ti deo srpskog dinara, koji će se uskoro pojaviti u Kneževini Srbiji. Danas malo ko zna šta u stvari znači sama reč para. Naziv ovog našeg monetarnog termina zapravo potiče od arapske reči BARA, koja znači srebro.
Informacije
Kategorije: