Naziv „dinar” (arap. i pers. dynạr) vodi poreklo od najpoznatije rimske monete „denarijusa” (lat. denarius, množ. denarii), što označava deseticu ili desetku.
Kada je u srednjem veku došlo do formiranja nezavisnih država u Evropi, svaki vladar je svoju političku nezavisnost isticao kovanjem sopstvenog novca. Tako je dinar predstavljao jedno od najbitnijih obeležja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem veku.
Usled gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovine 19. veka u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država, od turskog i ruskog, do španskog i holadnskog. Kurs, tzv. tečenije, za ove mngoobrojne vrste novca, određivan je dva puta godišnje - u maju, na Đurđevdan, i u novembru, na Mitrovdan. Zvanična obračunska moneta, u to vreme, bila je groš, s tim da su tada postojale dve vrsta - čaršijski i poreski. Jedan poreski groš vredeo je 2 čaršijska groša i 8 para čaršijskih.
Iz ovog vremena srpske monetarne istorije, u moderno sprsko novčarstvo preuzeta je samo PARA, kao 100-ti deo srpskog dinara, koji će se uskoro pojaviti u Kneževini Srbiji. Danas malo ko zna šta u stvari znači sama reč para. Naziv ovog našeg monetarnog termina zapravo potiče od arapske reči BARA, koja znači srebro.
Novi proizvodi za februar